English

15.07.2008.
Na takmičenju đaka osnovnih i srednjih škola, povodom Evropskog DNK dana 2008 u okviru Kongresa Evropskog društva za humanu genetiku, učenik III Beogradske gimnazije Dimitrije Cvetković osvojio je drugo mesto.
[ Detaljnije ]

15.06.2008.
13th Human Genome Meeting
27 - 30 September, 2008
Hyderabad, India
http://hgm2008.hugo-international.org
15.07.2008.

U okviru Kongresa Evropskog društva za humanu genetiku, održanog u Barseloni juna meseca, organizovano je između ostalog, takmičenje đaka osnovnih i srednjih škola, uzrasta 14-18 godina, povodom Evropskog DNK dana 2008. Svoje radove na temu „Da si istraživač na polju humane genetike, šta bi ispitivao i zašto“, poslalo je 118 učenika iz 8 zemalja.
Drugo mesto i nagradu od 200 eura osvojio je učenik III Beogradske gimnazije Dimitrije Cvetković. Njegovi profesori dobili su 800 eura namenjenih izvođenju istraživačkog projekta ili opremanju učionica.
DNA DAY 2008

17.03.2008.

Domen u internet adresi Drustva geneticara Srbije je promenjen u rs. Nova adresa je www.dgsgenetika.org.rs. Sajt ce biti dostupan sa stare adrese www.dgsgenetika.org.yu do septembra 2009 godine. Email adresa je nepromenjena genetika@dgsgenetika.org.yu.

11.03.2008.

Prvo obaveštenje

Društvo selekcionara i semenara Srbije organizuje naučno-stručni skup:

V Naučno-stručni Simpozijum iz selekcije i semenarstva Društva selekcionera i semenara Srbije

Vreme: 25-28. maj 2008. godine

Mesto: Vrnjačka Banja, hotel BREZA

Rok za dostavljanje abstrakta je 01. april 2008. godine, prema Uputstvu
Tematske oblasti simpozijuma su:
  • Oplemenjivanje biljaka
  • Biotehnologija
  • Semenarstvo
  • Gajenje semenskih useva
  • Prikaz novih sorti
OKRUGLI STO:
  • Zaštita autorskih prava i zakonska regulativa u oplemenjivanju i semenarstvu
Adresa na koju se šalju abstrakti: dsss@dsss.org.yu
Sva dalja obaveštenja oko organizacije skupa će biti periodično objavljivana na web stranici Društva selekcionera i semenara www.dsss.org.yu

11.03.2008.

National Committee for bioehics of UNESCO-Commission of Serbia
Bioethics Division, Health and Bioetic Department CoE
Serbian Academy of Sciences and Arts
Serbian Genetic Society

THE COUNCIL OF EUROPE’S BIOETHICAL INSTRUMENTS AND PROMOTION OF RESEARCH ETHICS IN SERBIA

PROCEEDINGS OF THE PAPERS SUBMITED IN A BILATERAL MEETING HELD IN S.A.S.A. ON JUNE 28-29th 2007

Editors:
Dragoslav Marinković
Zvonko Magić
Kosana Konstantinov
Snežana Mladenović Drinić


SADRŽAJ

ACTIVITIES OF THE SERBIAN BIOETHICS COMMITTEE
Dragoslav Marinkovic
1
THE WORK OF THE COUNCIL OF EUROPE IN THE FIELD OF BIOETHICS
Elmar Doppelfeld
5
ADDITIONAL PROTOCOL “BIOMEDICAL RESEARCH” OF THE COUNCIL OF EUROPE, REGULATION OF BIOMEDICAL RESEARCH
Elmar Doppelfeld
17
BIOETHICS AT MEDICAL FACULTIES AND IN HEALTH INSTITUTIONS IN SERBIA
Vladisav Stefanovic
31
REVIEW OF MAIN LEGAL AND BIOETHICAL QUESTIONS ACCORDING TO THE STATE OF SERBIAN LEGISLATION
Hajrija Mujovic-Zornic
37
UNESCO PROJECT OF PUBLIC AND PHYSICIAN AWARENESS OF GENETIC TESTING IN SERBIA
Zvonko Magic, Sinisa Radulovic, Mirjana Brankovic,Magic,Radmila Jankovic, Dragoslav Marinkovic, Snezana Pajovic, Silvio Dottorini
47
ETHICS IN RESEARCH AND SCIENCE, THE ROLE AND ACTIVITIES OF NATIONAL ETHICS COMMITTEES
Jozef Glasa
59
MEMORANDUM: Mission Report DGI/425/2007
Susanne Bahrke
71


07.03.2008.

GENETIKA

Jelena Bošković i Vasilije Isajev

Izdanje Megatrend Univerzitet, Beograd

2007


U ovom udžbeniku su izloženi osnovni rezultati do kojih je savremena nauka došla u svetu i kod nas. Autori nisu imali pretenziju da izlože kompletnu osnovu i sve procese nasleđivanja, već da u sažetoj formi navedu najopštije elementarne principe. Izbor materije i način izlaganja nosi subjektivan pečat, što je sasvim razumljivo kada se ima u vidu da je savremena genetika kao jedna od najpropulzivnijih oblasti.
Prvo izdanje ovog udžbenika je, prema svom sadržaju i rasporedu materije, u osamnaest poglavlja prilagođeno nastavnim programima predmeta GENETIKA, koji se predaje na osnovnim, masters i doktorskim studijama na većem broju Fakulteta u Srbiji - Biološkim, Poljoprivrednim, Medicinskim, Veterinarskim i Šumarskom. Smatramo da će knjiga biti od pomoći i nastavnicima srednjih škola u ostvarivanju njihovih nastavnih pograma, koji jednim delom sadrže i materiju iz osnovnih oblasti genetike.
S obzirom na to, da genetska istraživanja kod nas u nizu područja imaju dinamičan tok razvoja, kao i to da su primene rezultata dobijenih u istraživanjima genetičara velike, smatramo da opšta genetika ne treba da bude samo teoretska, zbog čega su u tekstu predstavljeni i rezultati primenjenih genetskih principa i zakonitosti u biljnoj i životinjskoj proizvodnji, medicini, biotehnologiji.
U pojedinim poglavljima knjige date su osnove za primenu statističkih metoda u genetičkim istraživanjima, kao i veći broj primera, s ciljem boljeg razumevanja materije i većem osamostaljenju u radu onih koji ulažu napore da ovladaju ovim znanjima.

IZVODI IZ RECENZIJE
…….U knjizi su detaljno, razumljivo i na visokom profesionalnom nivou objašnjeni procesi nasleđivanja osobina živih organizama, od mikroorganizama do čoveka kao najvišeg stepena razvoja u evoluciji, što može da otkloni niz dilema u svakodnevnom životu populacije, bez obzira na to o kojem tipu organizma se radi. Poseban aspekt razumevanja nasledne osnove osobina i mehanizma njihovog ispoljavanja obavezuje sve uključene u proces obrazovanja na poštovanje etičkih principa kako u pripremi nastavnih programa, tako i tokom realizacije tih programa. Bioetika je oblast koja kao osnovu ima biološke principe, posebno u oblasti genetike.
Saznanja koja su prikazana u knjizi, i njihova interpretacija, stvaraju preduslove da studenti principe etike poštuju u celini, na način kako to autori udžbenika čine. Na osnovu navedenog, mislim da udžbenik GENETIKA autora prof. Jelene Bošković, uključene aktivno u nastavu na Megatrend univerzitetu, i prof. Vasilija Isajeva, redovnog profesora Univerziteta u Beogradu, zadovoljava sve kriterijume kvaliteta neophodnog u izvođenju nastave, uz posebnu napomenu da autori poseduju široko obrazovanje ne samo u osnovnim istraživanjima nego i u izvođenju eksperimenata, što je presudan uslov prilikom preciznog određivanja veoma visokog ciljnog nivoa znanja kako onih koji tek uče, tako i onog dela populacije koja koristi stečena i stalno uči kako da koristi nova znanja u profesionalnom radu.
Dr Kosana Konstantinov,
naučni savetnik

…………….Udžbenik GENETIKA, autora prof. dr Jelene Z. Bošković i prof. dr Vasilija V. Isajeva, čiji je izdavač Megatrend univerzitet, Beograd, organizovan je u 16 gradivnih poglavlja i tri posebne jedinice - iscrpan popis korištene literature (ukupno 344 jedinice), dvojezični, englesko–srpski rečnik (na ukupno 125 strana) i indeks pojmova. Rukopis u potpunosti zadovoljava, a često i prevazilazi obim nastavnog programa genetike na osnovnim, master i doktorskim studijama na većem broju fakulteta u Srbiji - biološkim, poljoprivrednim, medicinskim, veterinarskom i šumarskom. Autori su u pisanju ovog udžbenika ostvarili savršenu organizaciju gradiva i način izlaganja stručnog teksta. Korišćena terminologija je jasna i razumljiva, a činjenice, definicije i pojmovi su bazirani na principima naučnosti i objektivnosti. Materija koja se obrađuje u knjizi interpretirana je na najsavremeniji način, uz često korištenje primarnih izvora, o čemu svedoči i impresivan broj referenci naveden u popisu korištene literature. Ovakav pristup potvrda je najvišeg ekspertskog nivoa autora. Otuda se, prema poznavanju i korištenju naučnih publikacija, te uvrštavanju najnovijih saznanja u sva poglavlja ovaj udžbenik nesumnjivo svrstava u sam vrh svetske udžbeničke literature.
Prof. dr Aleksandar Ivanc


SADRŽAJ

UVOD                                                                                                                                     17

1.1 Pregled razvoja genetike                                                                                             17

1.2 Genetika i biologija                                                                                                      23

1.3 Naučne discipline genetike                                                                                        25

1.4 Genotip i fenotip                                                                                                            27

1.5 Genetika i organizam                                                                                                   27

1.6 Genetika i čovek                                                                                                            28

1.7 Eksperimentalna genetika                                                                                         31

1.8 Ljudski odnos prema svetu i genetika                                                                     32

1.9 Rezime                                                                                                                           32

2. CITOGENETIKA                                                                                                                35

2.1 Struktura i funkcija ćelija                                                                                             35

2.2 Jedro – nosioc genetičkih informacija                                                                     37

2.3 Jedarce - nukleolus                                                                                                     39

2.4 Hromozomi                                                                                                                    40

2.4.1 Vidljivi hromozomski znaci                                                                                      43

2.4.2 Hemijski sastav hromozoma eukariota                                                                46

2.4.3 Organizacija genetičkog materijala kod prokariota                                            51

2.4.4 Trodimenzionalna struktura nuklearnih hromozoma                                         52

2.5 Deobe ćelije i oplodnja                                                                                               54

2.5.1 Mitoza – kariokineza (ekvaciona deoba)                                                               54

2.5.2 Mejoza                                                                                                                         56

2.6 Crossing – over                                                                                                            60

2.6.1 Mape vezivanja                                                                                                           61

2.6.2 Mapiranje primenom trihibridnog test ukrštanja                                                 63

2.6.3 Interferencija                                                                                                              65

2.6.4 Primeri mapa povezanosti                                                                                      66

2.6.5 Test . 2                                                                                                                         66

2.6.6 Mitotički krosing – over                                                                                             68

2.6.7 Mehanizam krosing – overa                                                                                    68

3. REKOMBINACIJA GENA                                                                                                 71

3.1 Rekombinacija unutar gena                                                                                       71

3.2 Rekombinacija između gena                                                                                     72

3.3 Nezavisno kombinovanje gena                                                                                  73

3.4 Samooplodnja dihribrida                                                                                            75

4. CITOPLAZMA                                                                                                                   77

4.1 Endoplazmatični retikulum                                                                                         77

4.2 Goldžijev kompleks                                                                                                      78

4.3 Ribozomi                                                                                                                        79

4.4 Mikrotubule                                                                                                                    80

4.5 Mitohondrije                                                                                                                   81

4.6 Lipozomi                                                                                                                         81

4.7 Plastidi                                                                                                                            81

4.8 Mehanizam za programirano izumiranje ćelije (Apoptozis)                                 82

4.8.1 Kaspaze                                                                                                                      82

4.8.2 Kontrolisanje proliferacije ćelije i mehanizam odumiranja                              83

4.8.3 Unutarćelijski signali                                                                                                83

5. RAZVIĆE ORGANIZMA I GENETIČKI MATERIJAL – ONTOGENETIKA                    85

5.1 Genetička kontrola morfo – fiziološke diferencijacije                                            85

5.2 Genetička kontrola procesa metabolizma                                                               87

5.3 Priroda veze između gena i biohemijskih reakcija                                                 90

5.4 Ontogenetska adaptacija                                                                                            90

5.5 Ćelija i diferencijacija                                                                                                  91

5.5.1 Genetička kontrola diferencijacije ćelija                                                               91

5.6 Tkivo i diferencijacija                                                                                                    94

5.6.2. Hibridizacija somatskih ćelija                                                                                95

5.7 Genetski materijal u diferencijaciji                                                                            95

5.8 Regulacija genetičke aktivnosti u toku razvića višećelijskih organizama          96

6. TRANSMISIONA GENETIKA                                                                                           99

6.1 Odnosi feno – i genotipova u hibridnom potomstvu                                              99

6.2 Korišćenje ukrštanja – hibridizacije - kao metoda genetičke analize                 99

6.3 Monohibridno nasleđivanje pri potpunom dominiranju                                        100

6.4 Analizirajuće i povratno ukrštanje                                                                              102

6.5 Monohibridno nasleđivanje pri nepotpunom dominiranju                                  103

6.6 Segregacija spora i tetradna analiza                                                                        105

6.7 Uzroci odstupanja odnosa fenotipova kod hibridnih ukrštanja                           107

6.8 Dihibridno nasleđivanje pri potpunom dominiranju                                              107

6.9 Test ukrštanje dihibrida                                                                                              110

6.10 Izračunavanje fenotipskih i genotipskih odnosa za nezavisno razdvajanje gena 111

6.11 Citološke osnove segregacije                                                                                 112

6.12 Polihibridno nasleđivanje pri potpunom dominiranju osobina                        113

6.13 Značaj Mendelovih otkrića za biologiju                                                                114

6.14. Interakcija naslednih osnova                                                                                  116

6.14.1 Komplementarno dejstvo gena                                                                           117

6.14.2 Plejotropija                                                                                                               119

6.14.3 Epistaza                                                                                                                    120

6.14.4 Modifi kaciono delovanje gena                                                                             120

6.14.5 Nasleđivanje kvantitativnih osobina                                                                    121

6.14.6 Genski balans                                                                                                         124

7. NASLEĐIVANJE POLA                                                                                                    125

7.1 Obrazovanje polnih ćelija kod biljaka                                                                       127

7.1.1 Mikrosporogeneza i obrazovanje muškog gametofita                                       127

7.1.2 Makrosporogeneza i obrazovanje ženskog gametofita                                     128

7.2 Oplođenje kod biljaka                                                                                                  129

7.2.1 Mehanizam oplođenja golosemenica (Gymnospermae)                                 130

7.2.2 Mehanizam oplođenja skrivenosemenica (Angiospermae)                            131

7.3 Spermato – i oogeneza kod životinja                                                                        134

7.4 Raznovrsnost i zastupljenost polova kod cvetnica                                                 134

7.5 Mehanizmi genetičke determinacije pola                                                                137

7.6 Hromozomsko objašnjenje mehanizma determinacije pola                              138

7.7 Determinacija pola i partenogeneza kod opnokrilaca                                          142

7.8 Genski balans i određivanje pola po K. Bridžesu                                                  142

7.9 Fiziološka determinacija pola po R. Goldšmitu                                                     144

7.10 Diferencijacija i promena pola                                                                                  145

7.11 Značaj polnog procesa                                                                                             146

7.12 Genetičke karakteristike polnosti kod ljudi                                                           147

7.13 Specifi čni primeri determinacije pola                                                                   149

7.14 Nasleđivanje vezano za polne hromozome                                                          150

7.15 Nasleđivanje pod uticajem pola i ograničeno polom                                         151

8. VANHROMOZOMSKO ILI EKSTRANUKLEARNO NASLEĐIVANJE        153

8.1 Uloga citoplazme u vanhromozomskom nasleđivanju osobina                         154

8.2 Uloga plastida u vanhomozomskom nasleđivanju                                               155

8.3 Uloga drugih organela u vanhromoZomskom nasleđivanju                               158

8.4 Izazivanje vanhromozomskih promena                                                                    160

8.5 Značaj ekstranuklearnog nasleđivanja                                                                    161

9. OSNOVE BIOHEMIJSKE GENETIKE                                                                             163

9.1 Građa i funkcija nukleinskih kiselina                                                                        163

9.1.1 Hershey – Chase eksperiment                                                                              164

9.2 Replikacija (udvajanje, reprodukcija) DNK                                                             166

9.3 Infrastruktura DNK                                                                                                        167

9.3.1 Ukupna količina DNK                                                                                               168

9.3.2 Nukleinske kiseline mitohondrija                                                                          168

9.3.3 Nukleinske kiseline plastida                                                                                  168

9.4 Transkripcija RNK po obrascu DNK                                                                         169

9.4.1 Genetički kod                                                                                                             169

9.4.2 Transkripcija - sinteza RNK                                                                                    171

9.5 Tipovi RNK                                                                                                                     175

9.5.1 Informaciona (messenger) RNK                                                                           175

9.5.2 Transportna (transfer) RNK                                                                                    176

9.5.3 Ribozomalna RNK – rRNK                                                                                      178

9.6 Sinteza proteina                                                                                                            180

9.7 Struktura proteina                                                                                                         182

9.8 Translacija                                                                                                                     183

9.8.1 tRNK sa komplementarnom sekvencom prevodi kodon u aminokiselinu.   183

9.8.2 Ribozomi – fabrike proteina                                                                                    185

9.9 Funkcija proteina i greške u ćeliji                                                                              187

9.9.1 Funkcija enzima                                                                                                        187

9.9.2 Greška u funkcionisanju alela                                                                                                189

9.9.3 Kolinearnost gena i proteinske strukture                                                             192

9.10 Uzrok genetskih oboljenja kod ljudi                                                                       193

9.11 Defektni proteini i dominantnost i recesivnost                                                     194

9.12 Funkcionalna podela rada u setu gena                                                                                 195

9.13 Rezime                                                                                                                         197

10. MUTACIJE                                                                                                                      199

10.1 mutacije broja hromozoma                                                                                      201

10.1.1 Aneuploidija (heteroploidija)                                                                                                201

10.1.2 Haploidija                                                                                                                                 206

10.2 Mutacije strukture hromozoma                                                                                207

10.2.1 Delecije i duplikacije                                                                                              207

10.2.2 Translokacije                                                                                                           210

10.2.3 Inverzije                                                                                                                     213

10.3 Molekularna osnova mutacije                                                                                  215

10.3.1 Promene na nivou DNK                                                                                         216

10.4 Mehanizmi indukovanja mutacije                                                                            218

10.5 Mehanizmi spontanih mutacije                                                                               223

10.6 Analiza mutacija                                                                                                         228

10.6.1 Somatske i germinalne mutacije                                                                        228

10.6.2 Mutacije unapred i unazad                                                                                    230

10.6.2 Mutant fenotipovi                                                                                                     230

10.7 „P” elementi                                                                                                                 231

10.8 Retrovirusi                                                                                                                   232

10.9 Kontrolni elementi - transpozoni kod kukuruza                                                    232

10.10 Eksperimenti Barbare MCClintock – Ds element                                             233

10.11 Lokus Wx                                                                                                                   235

10.12 Opšte karakteristike kontrolnih elemenata (transpozona)                              235

10.13 Pregled mobilnih elemenata kod eukariota                                                       236

10.14 Rezime                                                                                                                       237

11. MEHANIZMI IMUNOLOŠKE REAKCIJE                                                      239

11.1 Genetička kontrola sinteze imunoglobulina                                                         239

11.2 Teorije o obrazovanju antitela                                                                                  241

11.3 Imunogenetika krvnih grupa kod čoveka                                                               242

11.3.1 ABO sistem                                                                                                              243

11.3.2 Rh, MN i Ss sistemi                                                                                                243

11.3.3 Krvne grupe i bolesti                                                                                              245

11.4 Genetičke osnove transplantacije                                                                          247

11.5 Genetička osnova pojave kancera                                                                          248

11.5.1 Molekularna priroda kancera                                                                                249

11.6 Pojava kancera kod biljka                                                                                         254

12. TEHNOLOGIJA REKOMBINANTNE DNK                                                   257

12.1 Dobijanje rekombinantne dnk                                                                                 257

12.1.1. Izolovanje DNK                                                                                                       259

12.1.2 Isecanje DNK                                                                                                          259

12.1.3 Spajanje DNK vektora i fragmenta koji se klonira                                            262

12.2 Amplifi kacija rekombinantne DNK                                                                         262

12.3 Kloniranje specifi čnog gena                                                                                   262

12.3.1 Izbor vektora                                                                                                             264

12.3.2 Formiranje DNK biblioteke                                                                                   267

12.3.3 Identifi kacija gena korišćenjem specifičnih proba                                          269

12.3.4 Identifi kacija specifi čnih klonova funkcionalnom dopunom                         272

12.4 Poziciono kloniranje                                                                                                  274

12.5 Kloniranje gena obeležavanjem                                                                             275

12.6 Korišćenje klonirane DNK kao probe u eksperimentima identifi kacije

specifi čnog segmenta nukleinske kiseline                                                                  276

12.7 Određivanje DNK sekvence                                                                                     279

12.8 Otkrivanje i amplifi kacija sekvenci pomoću PCR – a                                         280

12.9 Lociranje gena na restrikcionim mapama                                                            281

12.10 Genetska ispitivanja alkaptonurije                                                                       285

12.11 Rezime                                                                                                                       285

13. PRIMENA TEHNOLOGIJE REKOMBINANTNE DNK                                                 287

13.1 Mutageneza in vitro                                                                                                    287

13.2 RFLP mapiranje                                                                                                         289

13.3 Rreverzibilna genetika                                                                                               291

13.4 Ekspresija eukariotskih gena u bakterijama                                                        292

13.5 Tehnologija rekombinantne DNK kod eukariota                                                                 293

13.5.1 Transgeni eukariotski organizmi                                                                         294

13.6 Primena genetičkog inženjeringa u pekarskom kvascu                                    295

13.7 Genetički inženjering biljaka                                                                                    298

13.8 Transgene biljke useva                                                                                            301

13.9 Genetički inženjering kod životinja                                                                          302

13.9.1 Oštećenje funkcije i zamena gena kod miševa.                                               304

13.10 Genska terapija                                                                                                        305

13.10.1 Genska terapija kod čoveka                                                                               306

13.11 Pprimena rekombinantne DNK za direktno otkrivanje alela nosioca obolJenja 308

13.11.1 Izmena restrikcionog mesta mutacijom                                                          309

13.11.2 Utvrđivanje postojanja izmenjenih sekvenci                                                   310

13.12 Rezime                                                                                                                       310

14. KVANTITATIVNA GENETIKA                                                                                       311

14.1 Kvantitativna svojstva                                                                                                 316

14.2 Neki osnovni statistički pojmovi                                                                              318

14.3 Distribucije                                                                                                                  319

14.3.1 Statistička merenja                                                                                                                 320

14.3.2 Genotipovi i fenotipska distribucija                                                                     321

14.3.2. Norma reakcije i fenotipske distribucije                                                            324

14.3.3 Određivanje norme reakcije                                                                                                 325

14.4 Genetičke i fenotipske korelacije                                                                            326

14.5 Analiza varijanse i kovarijanse slučajnog blok sistema                                     327

14.6 Heritabilnost i koefi cijenti genetičke i fenotipske varijacije                               335

14.6.1 Procena komponenata genetičke varijanse                                                      336

14.7 Korišćenje h2 u selekciji                                                                                          337

14.8 Genetičke i fenotipske korelacije iz faktorijalnih ogleda                                     338

14.9 Regresija (heritabilnost) roditelj – potomstvo                                                      340

14.10 Linearna višestruka regresija i path coeffi cient                                                341

14.10.1 Path coeffi cient – opšti model                                                                           342

14.10.2 Path coeffi cient – sa dve nezavisno promenljive                                           343

14.11 Analiza efekta gena na osnovu proseka familija                                               346

14.12 Segregacija marker gena                                                                                      349

14.12.1 Analiza ukopčanosti (linkage)                                                                            349

14.13 Inbriding – koefi cijent inbridinga i sistemi Inbridinga                                      350

14.13.1 Inbriding u populaciji                                                                                           352

14.14. Rezime                                                                                                                      353

15. POPULACIONA I EVOLUCIONA GENETIKA                                                              355

15.1 Doprinos Darvinovog učenja razvoju populacione i evolucione genetike       355

15.2 Frekvencija gena i genotipova                                                                                 356

15.3 Varijabilnost i njena prilagodljivost                                                                         358

15.3.1 Proučavanje varijabilnosti                                                                                     358

15.3.2 Proračunavanje frekvencije alela                                                                         359

15.4 Polimorfi zam DNK sekvence                                                                                  361

15.5 Varijabilnost unutar i između populacija                                                               362

15.5.1 Kvantitativna varijabilnost                                                                                      363

15.5.2 Efekat seksualne reprodukcije na varijabilnost                                                364

15.6 Hardy – Weinberg ravnoteža                                                                                    364

15.7 Dominacija i frekvencija gena                                                                                                 369

15.8 Vezani lokusi                                                                                                               369

15.8.1 Polno vezana svojstva                                                                                            369

15.8.2 Multipli aleli                                                                                                              370

15.9 Izvori varijabilnosti                                                                                                      370

15.9.1 Varijabilnost nastala mutacijama                                                                        371

15.9.2 Efekat mutacije na frekvenciju alela                                                                    371

15.9.3 Varijabilnost nastala rekombinacijama                                                             372

15.9.4 Varijabilnost nastala migracijom gena                                                              373

15.9.5 Efekti migracije na frekvenciju alela                                                                    374

15.9.6 Poreklo novih funkcija                                                                                            374

15.10 Promene frekvencije gena u populaciji                                                               374

15.10.1 Mutacije                                                                                                                  375

15.10.2 Selekcija                                                                                                                 377

15.10.3 Ekvilibrijum između mutacije i selekcije                                                          383

15.10.4 Migracija                                                                                                                 384

15.11 Genetsko opterećenje i genetička smrt                                                              391

15.12 Rezime                                                                                                                       391

16. LITERATURA                                                                                                  393

17. DICTIONARY - REČNIK                                                                                                 409

18. REGISTAR PRILOGA                                                                                    521

19. INDEKS POJMOVA                                                                                                       529

 

11.02.2008.

Poštovane kolege,

Izvršni odbor Evropskog društva za humanu genetiku (ESHG), doneo je odluku da, počevši sa skupom u Barseloni 2008. godine, dodeljuje svake godine stipendije mladim istraživačima (ispod 35 godina) za učešće na ESHG skupovima.
Svako nacionalno društvo ima pravo na JEDNOG stipendistu, koji mora biti potvrđen od strane ESHG.

Kriterijumi za izbor:
- osoba mora da bude član nacionalnog društva (Društva genetičara Srbije, Sekcije za medicinsku genetiku)
- mora da pokazuje izvrsnost na polju humane genetike, ili da je imala kvalitetnu prezentaciju/poster na poslednjem nacionalnom skupu.

Ograničenja:
- osoba mora da ima manje od 35 godina
- ne može da dobije stipendiju narednih godina

Stipendija obezbeđuje:
- pokrivanje troškova registracije (uključujući društvene aktivnosti i ručkove)
- pokrivanje putnih troškova i troškova smeštaja u visini od 800 eura (maksimum)


Prijave zainteresovanih koji ispunjavaju uslove treba da stignu do 25. februara na adresu predsednika sekcije: jelena_milasin@yahoo.com

25.12.2007.

Izašao je novi broj časopisa Genetika. Detaljnije

14.12.2007.

Održan je naučni skup „Značaj i uloga molekualrnih markera“. Detaljnije

14.12.2007.

Na Skupštini Društva genetičara Srbije, održanoj 14.12.2007 godine u Rimskim Šančevima, usvojene su promene pojedinih članova Statuta Društva genetičara.

10.12.2007.

Predlog promena pojedinih članova statuta društva. Detaljnije

06.12.2007.

Jednodnevni naučni skup "Značaj i uloga molekularnih markera" održaće se 14. decembara (petak) 2007. godine sa početkom u 10:00 časova na Rimskim Šančevima. Detaljnije

06.12.2007.

Skupština Društva će se održati 14.decembra 2007 godine na Rimskim Šančevima.

02.10.2007.

Društvo genetičara Srbije, Institut za kukuruz i Akademija inženjerskih nauka Srbije organizuju naučni skup „Nauka- osnova održivog razvoja“. Skup će se održati u svečanoj sali Instituta za kukuruz, 15 oktobra 2007 godine.

Program naučni skup „Nauka-osnova održivog razvoja“

Predsedništvo: Kosana Konstantinov, Goran Saratlić
8:00-9:00 Dolazak i prijavljivanje učesnika
9:00-10:00 Otvarenje skupa
Uručivanje časopisa Maydica dr Vladimiru Trifunoviću
Prof. Peter Peterson, Urednik časopisa   
Predsedništvo: Violeta Anđelković, Milosav Babić
10:00 – 10:20 „Dostignuća u genetici i selekciji kukuruza“  Goran Saratlić i sar.
10:20 – 10:40 „Insertion of a CACTA transposable element leads to somatic variegation and germinal instability of  p1 gene expression in the absence of element excision“  Peter Peterson 
10:40 – 11:00 „Development of maize breeding and production in Hungary”
Csaba Marton
11:00 - 11:20 „Dostignuća u oplemenjivanju suncokreta“  Dragan Škorić
11:20 - 11:40 “Sistem nomenklature u analizi  populacije  Puccinia recondita tritici”  Momčilo Boškovič i sar.
11:40 - 12:00 „Doprinos nauke razvoju povrtarstva“   Branka Lazić i sar.
12:00 - 12:30 Pauza
Presedništvo: Snežana Mladenović Drinić, Goran Stanković
12:30 - 12:50 „Kontrola kvaliteta semenskog materijala“  Mirjana Milošević
12:50 - 13:10 „Oplemenjivanje pšenice osnova održivog razvoja“  Desimir Knežević
13:10 - 13:30 „Trendovi i dostignuća u oplemenjivanju sirka metlaša (Sorghum bicolor (L.) Moench.)“ Janoš Berenji
13:30 - 13:50 „Dosadašnji rezultati istraživanja u proizvodnji voluminozne stočne hrane na oranicama i travnjacima Srbije“ Milorad Stošić i sar.
13:50 - 14:10 „Primena molekularnih markera u analizama inter i intra populacionog diverziteta drveća“   Vasilije Isajev i sar.
14:10 - 14:30 „Molekularni markeri i oplemenjivanje pšenice“  Borislav Kobiljski
  Koktel


Kontakt

msnezana@mrizp.co.yu
msrebric@mrizp.co.yu

14.9.2007.

Novi broj časopisa Genetika vol. 39 No. 2 je posvećen dr Janku Dumanoviću, jednom od osnivača Društva Genetičara Srbije i prvom uredniku časopisa Genetika.

23.7.2007.

Svi radovi objavljeni u vol. 37 (2005), vol 38 (2006) i vol 39 (2007) su dostupni u elektronskoj formi na sajtu Društva genetičara Srbije http://www.dgsgenetika.org.yu/izdavastvo-casopis.php

23.7.2007.

Detaljne informacije o ovom naučnom skupu biće dostupne i povremeno ažurirane na sajtu Društva genetičara Srbije http://www.dgsgenetika.org.yu/skupovi-simpozijumi.php

6.7.2007.

Društvo genetičara Srbije je otvorilo sopstveni račun kod Komercijalne banke. Br. računa je 205-119840-50. Molimo vas da uplate članarine izvršite na novootvoren račun.

20.11.2006.

    Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Srbije je 17 novembra 2006 godine objavilo javni poziv za finansiranje programa: naučnih časopisa, monografija, organizovanje naučnih skupova u zemlji, popularizacije nauke i članarina naših naučnih društava u 2007 godini. Rok za podnošenje prijava po ovom pozivu je 29.12. 2006. godine.

    Javni poziv za ove Programe neće se obnavljati u 2007. godini, osim za Program sufinansiranja izdavanja monografskih i drugih naučnih dela, za koji će drugi poziv biti objavljen 01.06.2007. godine, sa rokom za podnošenje prijava do 01.07.2007. godine. Kriterijumi na osnovu kojih će se odlučivati o pristiglim prijavama, obrasci zahteva i ostale informacije od značaja za sprovođenje ovog javnog poziva nalaze se na web-portalu Ministarstva


17.11.2006.

13 Evropski Kongres Biotehnologije - Barcelona, 17 - 19 septembar 2007 www.ecb13.eu

17.11.2006.

The European Federation of Biotechnology is proud to announce the 13th European Congress on Biotechnology, in Barcelona on 17 - 19 September 2007! In line with the European Federation of Biotechnology's mission, the 13th European Congress on Biotechnology will focus on addressing the great challenges to humanity through the crucial theme of Symbiosis, applying cutting-edge Science and Industry in support of Society. The Scientific Programme Committee chaired by Prof. Mathias Uhlen is putting together a world-class programme. See the Congress website for more details and regular updates at www.ecb13.eu

Europe's original multidisciplinary biotechnology event, the European Congress on biotechnology was launched in 1978 by Europe's scientists, and brings together all of Europe's top life scientists and biotechnology stakeholders every two years. The key themes of the Congress include

  1. Symbiosis - Science, Industry & Society
  2. Health & Medicine
  3. Functional Genomics & Systems Biology
  4. Green Biotechnology
  5. Industrial Biotechnology

16.11.2006.

International Conference on "Bioethics Today in the Mirror of Future Generations"

Under the auspices of UNESCO, UNESCO Chair in Bioethics at Haifa University, UNESCO National Commission of Israel, and the Israel National Bioethics Council, the International Conference on "Bioethics Today in the Mirror of Future Generations" will be held at Eilat, Israel, from 11-14 February 2007.

The Conference is based upon the premise that the present generation has the responsibility of safeguarding the needs and interests of future generations. It will study the necessity for establishing new, equitable and global links of partnership and intra-generational solidarity for the perpetuation of humankind. The program will refer to the impact of present-day problems, such as poverty, technological and material underdevelopment, unemployment, exclusion, discrimination, and threats to the environment, on the interest of future generations. Attention will be drawn to the preservation of future generations' natural resources necessary for sustaining human life and its development. The Conference will also study the protection of the human genome, in full respect of the dignity of the human person and human rights, and the protection of biodiversity.

A Call for Papers and Announcement of this upcoming conference, including contact information of the organizers and registration form, can be found at: www.isas.co.il/bioethics2007. The deadline for abstracts submission is 30 November 2006.


24.10.2006.

Postavljena je internet prezentacija Društva sa novim dizajnom


24.10.2006.

Nacionalni komitet za bioetiku Komisije Republike Srbije za saradnju sa Unescom, Srpska akademija nauka i umetnosti i Društvo genetičara Srbije organizuju Simpozijum „Bioetika kod nas i u svetu“ 20. oktobra 2006 godine u Svečanoj sali Srpske akademije nauke i umetnosti ( SANU ),Beograd.

24.10.2006.

Simpozijum „Bioetika kod nas i u svetu“ održan je 20. oktobra 2006 godine u Svečanoj sali Srpske akademije nauke i umetnosti, Beograd. Simpozijum su organizovali Nacionalni komitet za bioetiku Komisije Republike Srbije za saradnju sa Unescom, Srpska akademija nauka i umetnosti i Društvo geneticara Srbije.[ Detaljnije ]


24.10.2006.

Na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede http://www.minpolj.sr.gov.yu nalazi se Nacrt zakona o genetički modifikovanim organizmima. Glavne izmene u odnosu na trenutni Zakon o GMO idu u pravcu harmonizacije sa regulativom EU. Nacrt predloga uređuje uslove upotrebe GMO u zatvorenim sistemima (laboratorijski rad, staklenici), namerno uvođenje GMO u životnu sredinu (eksperimentalni rad u polju ili komercijalno gajenje), stavljanje u promet GMO ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili su dobijeni od GMO ( uvoz i izvoz i/ili unutrašnji promet), rukovanje, prevoz, pakovanje, tranzit (provoz) preko teritorije Republike Srbije, obeležavanje i prerada GMO ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili su dobijeni od GMO, uslove i mere za sprečavanje i otklanjanje potencijalno mogućih neželjenih efekata pri radu sa GMO, odgovornost za štetu nastalu pri nedozvoljenoj upotrebi GMO, inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, formiranje i rad Nacionalnog saveta za biološku siguost (telo koje za potrebe Ministarstva poljoprivrede radi procenu rizika za predloženi rad sa GMO).


30.10.2006.

U ponedeljak, 30.10.2006. godine u 11 sati u Biblioteci IBISS-a Prof. Dr. MARIA DOLORES OCHANDO GONZALES Univerzitet Komplutense, Madrid održaće predavanje FRESHWATER FAUNA: CONSERVATION GENETICS
   Copyright 2006. Društvo geneticara Srbije. Sva prava zadržana. Web dizajn